Đurđevac

Đurđevac
Država	Hrvatska
Županija	Koprivničko-križevačka
Površina
- ukupna	157,19 km2
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	8.862 stan.
- ukupna gustoća	56,37 stan./km2
Gradonačelnik	Slavko Gračan
Zaštitnik	Sveti Juraj
Poštanski broj	48350
Zemljovid
Đurđevac Đurđevac na zemljovidu Hrvatske

Poljoprivreda

Od gospodarskih grana značajno je šumarstvo koje je prisutno na području grada, koje se primjeti već s tim što su najveća zemljišta u gradu pod šumama, te gospodarski šume zauzimaju gotovo 46% površine grada. Šume su podjenjene bilogorske, đurđevačke nizinske i šume na pijescima. Prirodna sukcesija su šume na Bilogori dok  šume na pješčanim površinama postale su posljedica ljudskog kultiviranja tla, 80% kuća se bavi poljoprivredom i ima svoje gospodarstvo. Uzrok toga je i sve veće umanjivanje posjeda. Udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva u ukupnom aktivnom iznosi 16%. Tokom područja grada Đurđevca vrši se eksploatacija, pijeska i šljunka. Mineralna sirovina kojom je prostor đurđevačke Podravine najbogatiji prirodni je plin. Glavna ležišta plina nalaze se na slojevima miocenskih karbonata (Molve), donjotrijaskih kvarcita (Kalinovac), srednjotrijaskih dolomita (Molve, Kalinovac), na dubini 3.500 – 4.000 metara, pod iznimno visokim tlakom (500 bara) i pri temperaturi 180 - 200° C.

Gospodarstvo

Po zakonu o županijama, gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj, Đurđevac ima status grada. Đurđevac graniči sa Kalinovac, Kloštar Podravski,  Novo Virje, Ferdinandovac, Molve i Virje te s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, odnosno općinama Velika Pisanica, Šandrovac i Veliko Trojstvo. Ekonomski aktivno stanovništvo koje je bilo izmjereno u 2001. godini iznosilo je oko 4 tisuće stanovnika a to je 41 %  od cijelog stanovništva. Nezaposlenost u postotcima iznosi velikih 18%. Prihode ostvaruju oko tri tisuće stanovnika a to je 34% stanovnika , dok u cijeloj Hrvatskoj takve prihode ostvari 33 % stanovnika. Veliki dio gospodarskih subjekata je smještena u Đurđevcu. Industrijski kompleksi nalaze se u Istočnoj zoni, te poslje nekoliko godina počinje se raditi industrijska zona Zapad. Đurđevcem prevladavaju industrije mesa i mlijeka te drvno prerađivačka industrija.

Prometni položaj

Između reljefnih cjelina postao je grad Đurđevac. Nastanak je uvjetovan prije svega dobro postavljenim položajem u obrani od srednjovjekovnih ratova. Stari Grad koji je izrastao usred močvare na povišenom pješčanom brdašcu. Stariji naseljeni djelovi današnjeg Đurđevca postali su također na povišenim pješčanim brdašcima opkoljeni navodnjenim livadama. Prometno-geografski položaj Đurđevac je smješten uz Podravsku magistralu, koja poveznica između Osijeka i Varaždina te te je ujedno i  čvorište magistrale prema Zagrebu i Bjelovaru . Tokom rijeke Drave, kroz Đurđevac teče i rijeka koja je spojnica Osijeka, Koprivnice i Zagreba. Danas je Đurđevac udaljen sat i pol vremena vožnje automobilom te nešto više od dva sata vlakom od Zagreba, a manje od pola sata vožnje od regionalnih središta Koprivnice, Bjelovara i Virovitice, dok je do graničnog prijelaza s Mađarskom Gola potrebno pola sata.

Položaj

Đurđevac se nalazi u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, pripada Koprivničko-križevačkoj županiji. Središte toga djela Podravine te je središte ovog dijela Podravine; tu se nalazi  uprava , srednja škola, medicinske ustanove, trgovinski objekti, stotinjak tvrtki,  kino, galerija i tereni za šport. Središte je rimokatoličkoga Đurđevačkog dekanata. Grad Đurđevac je smješten u podravskoj nizini, između dvije prirodno-geografske cjeline; između sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave. U podravskoj nizini razlikujemo tri osnovna reljefna elementa: plodne terase, Đurđevečke peske i naplavni nizinski prostor.

Đurđevac

Pravilno izgovoreno Đurđevec se prvi puta spominje 1267. god. u ispravi kralja Bele, 1334. god. u popisu Zagrebačke biskupije. U 15. st. se raširio u gradsko naselje - trgovište. U 16. st.  je sjedište Đurđevečke kapetanije, u 18. st. te kroz jedno vrijeme sjedište Đurđevečke pukovnije. Danas je mali gradić središte Đurđevečke Podravine. Godine 1532. Sulejman I. Veličanstveni se vraća u Carigrad, nakon neuspjeha kod Kisega. Ide kroz Podravinu i pljačka prostor oko Đurđevca. Oko đurđevečkog kaštela je podignut obrambeni zid, ispred ulazne kule ograđen je prostor, na završetcima zidova sagrađene su manje obrambene kule. Između kula je ulazni most, a od tog mosta, preko širokog pojasa močvare je dugi hrastov most koji vodi do naseljenog mjesta. Vlasnik grada tada je posljednji član obitelji Ernušt, Gašpar.